Budimpešta je glavni i najveći grad Mađarske, kao i njeno gospodarsko, političko, industrijsko i kulturno središte.
Podrijetlo grada
Službeno, mađarski grad Budimpešta kao jedinstvena administrativna jedinica formiran je tek 1873. nakon spajanja tri grada - Budima, Obude i Pešte. Povijest grada počinje u 1. stoljeću prije Krista. iz keltskog naselja Ak-Ink na desnoj obali Dunava. Nakon što su Rimljani okupirali podunavske zemlje, grad je postao dio provincije Panonije i na kraju je preimenovan u Aquincum. U početku vojni garnizon, grad je brzo rastao i razvijao se i vrlo brzo postao veliko trgovačko središte. Ruševine antičke Aquinke preživjele su do danas i danas su jedno od najvećih arheoloških nalazišta rimskog doba u Mađarskoj.
Sredinom 5. stoljeća Akvink su osvojili Huni i preimenovali ga. Prema jednoj od lokalnih legendi, grad je dobio ime “Buda” u čast hunskog vođe Blede (mađarski Budim). Nakon toga grad je naizmjenično bio pod kontrolom njemačkih plemena, Langobarda, Avara, Slavena i Bugara. Mađari su se na ova zemljišta naselili tek potkraj 9. stoljeća. Naselje Pešta na suprotnoj obali Dunava do tada je već postojalo.
Srednji vijek
Godine 1241-1242. kao posljedica invazije Mongola, Budim i Pešta bili su temeljito uništeni i opljačkani. Štetnik je ubrzo obnovljen, no Budim, kojem je dodijeljena uloga kraljevske rezidencije, odlučeno je da se sagradi na obližnjim brežuljcima i temeljito utvrdi. Međutim, stari Budim također je vremenom obnovljen i iza njega je ostalo zaglavljeno ime "Obuda". Godine 1361. Budim je postao glavni grad Kraljevine Ugarske, dok je Pešta postala uspješno financijsko središte.
Do sredine 16. stoljeća, zemlje Budima i Pešte zauzelo je Osmansko carstvo. Okupacija je trajala 145 godina, a tek 1686. godine Budim, Obudu i Peštu oslobodile su austrijske trupe, pa su kao rezultat toga završile pod kontrolom Habsburškog Carstva.
Novo vrijeme
19. stoljeće postalo je važna stranica u povijesti borbe ugarskog kraljevstva za neovisnost. Tijekom demokratske revolucije 1848-49. učinjen je prvi pokušaj ujedinjenja Budima, Obude i Pešte (u istom razdoblju izgrađen je prvi most preko Dunava koji je konačno povezao Budim i Peštu). Revolucija je na kraju ugušena, ali je njezina posljedica formiranje Austro-Ugarskog Carstva 1867. Ubrzo se ponovno postavilo pitanje ujedinjenja tri grada, što se dogodilo 1873. godine. Budimpešta je brzo postala veliko političko, gospodarsko i kulturno središte. Grad nije izbjegao industrijski procvat koji je zahvatio gotovo cijelu Europu. 1896. upravo je u Budimpešti otvoren prvi metro na europskom kontinentu.
1918., nakon poraza u Prvom svjetskom ratu i sloma Austro-Ugarskog Carstva, Mađarska se proglasila republikom, čiji je glavni grad postala Budimpešta, zadržavši taj status nakon obnove ustavne monarhije u Mađarskoj 1920. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata Budimpešta je temeljito uništena. Grad je ozbiljno oštećen 1956. godine, postajući epicentar antikomunističkog ustanka. Za obnovu Budimpešte bila su potrebna desetljeća. U tom razdoblju grad je značajno proširio svoje granice, pretvorivši se u ogromnu metropolu.
Pad Željezne zavjese 1989. uvelike je odredio buduću sudbinu Budimpešte i postao svojevrsno polazište na putu da grad postane veliko kulturno i gospodarsko središte Europe.
