Iako glavni grad Hrvatske nema izlaz na more, može se pohvaliti protokom stranih posjetitelja koji se s razvojem turističke infrastrukture stalno povećava. Na pitanje što vidjeti u Zagrebu, lokalni vodiči rado će vam odgovoriti i ponuditi zanimljive izlete u jedan od najstarijih gradova jugoistočne Europe. Suvremeni glavni grad Hrvatske osnovan je u 11. stoljeću, a njegov kulturni potencijal ostao je dosljedno visok tijekom svih povijesnih razdoblja. U Zagrebu postoji više od pedeset muzeja i umjetničkih galerija te desetak scenskih prostora na kojima se održavaju godišnji festivali i izložbe. Među arhitektonskim znamenitostima hrvatskog glavnog grada nalaze se hramovi i kule ranog srednjeg vijeka, koje su gradili briljantni arhitekti iz prošlosti. Šećući povijesnom jezgrom pronaći ćete veličanstvene primjere različitih arhitektonskih stilova i uživati u atmosferi starog grada, brižno sačuvanom od strane zaljubljenih stanovnika.
10 TOP atrakcija Zagreba
Gornji Grad
Središnje područje starog Zagreba srce je grada. Ovdje se nalazi najveći broj atrakcija, povijesnih četvrti i arhitektonskih spomenika:
- Srednjovjekovna četvrt Hradec s ostacima utvrda.
- Katedrala glavnog grada Hrvatske, posvećena u čast Uznesenja Djevice Marije i svetih Stjepana i Vladislava. Hram je izgrađen u XI stoljeću.
- Crkva sv. Marka s grbovima u boji na krovu od crijepa.
- Zgrada Hrvatskog sabora, ukrašena grbom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
- Pješačka ulica Tkalchicheva s brojnim restoranima nacionalne kuhinje i suvenirnicama.
- Grobljanski park Mirogoy, gdje je arkade, kupolu i crkvu na glavnom ulazu projektirao poznati austrijski arhitekt Hermann Bole.
Posjetom povijesne četvrti Gornji Grad trebali biste započeti upoznavanje sa znamenitostima glavnog grada Hrvatske.
Marka
Među najstarijim građevinama u glavnom gradu Hrvatske ističe se župna crkva sv. Njezina se fotografija može vidjeti na reklamnim brošurama turističkih agencija, a hram se naziva zaštitnim znakom Zagreba. Možete pogledati svijetlu znamenitost na Gornjem gradu.
Crkva se prvi put spominje u povijesnim ljetopisima 1261. godine, a vjeruje se da je sagrađena sredinom 13. stoljeća. O tome svjedoči izgled južnog pročelja na kojem se nalazi romanički prozor. Tada se hram nekoliko puta obnavljao, a današnji izgled rezultat je mješavine nekoliko arhitektonskih stilova: od gotike do baroka.
Posebno se ističe krov koji se pojavio krajem 19. stoljeća. kao rezultat restauratorskih radova pod nadzorom bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta. Krovne kosine s crijepom nose obojene slike grbova Zagreba i Trojednog kraljevstva, koji su uključivali Dalmaciju, Slavoniju i Hrvatsku.
Veliku vrijednost ima južni portal u čijim se nišama nalazi 15 skulptura koje je izradio praški majstor Ivan Parler u 14. stoljeću. i prikazuje Majku Božju, dijete Isusa, Josipa i apostole.
Zagrebačka katedrala
Katedrala glavnog grada Hrvatske osnovana je 1093. godine i sagrađena je u neogotičkom stilu. Odlikovao je grad do 1242. godine, kada su Zagreb zauzeli mongolski napadi. Katedrala je djelomično uništena, ali je kasnije obnovljena. U XV stoljeću. nova nesreća u obliku hordi Osmanlija, koje su ponijele sve što im se našlo na putu na Balkanu, postala je razlog izgradnje zidina tvrđava. Katedrala je bila unutar citadele i zahvaljujući tome je preživjela.
Potres 1880. oštetio je središnji brod, pa je hram morao biti obnovljen. Obnova je povjerena austrijskom arhitektu Hermannu Bollu, koji se specijalizirao za vjerske objekte. Boll ga je uspio ponovno stvoriti u izvornom obliku.
Suvremeni izgled katedrale odlikuje se strogošću, lakoćom i monumentalnošću u isto vrijeme. Gotičke značajke očituju se u lancetastim prozorima, sljemenjačkim tornjevima visokim 105 metara, kamenim rezbarijama iznad portala i obojenim vitražnim rozetama. U grobnici zagrebačke katedrale pokopani su istaknuti vojskovođe i svećenici.
Kula Lotrščak
Toranj tvrđave Lotrszak u Horní Gradu sagrađen je u 13. stoljeću. a namjeravala je zaštititi južna vrata na ulazu u Hradec. Arhitektonski stil zgrade je romanički sa obilježjima tipičnim za utvrde tog doba. Ime Lotrschak dolazi od latinskog campana latrunculorum, što znači "zvono zlikovaca". Sredinom 17. stoljeća na njemu je postavljeno zvono koje je signaliziralo da će se gradska vrata uskoro zatvoriti za noć.
U XIX stoljeću. kula je obnovljena, dodajući treći kat i prozore. Visina mu je dosegla 30 metara, uključujući krov i nadgradnju. Tada se u tornju pojavio top koji je jednim gutljajem najavio približavanje podneva.
Turiste će zanimati pogled s vidikovca na krovu kule Lotrščak.
Muzej Mimara
U ovom zagrebačkom muzeju možete pogledati umjetnička djela koja je prikupio hrvatski kolekcionar Ante Topić Mimara. Cijeli svoj život posvetio je skupljanju slika, skulptura, povijesnih rijetkosti i artefakata koje je ostavio u amanet muzeju u svojoj domovini. Za demonstraciju zbirke 1987. otvoren je Muzej Mimara.
Izložba sadrži više od 3700 predmeta nesumnjive povijesne vrijednosti. U dvoranama ćete vidjeti originalne slike Boscha i Rubensa, slike Delacroixa i Maneta, rijetkosti iz Starog Egipta i Mezopotamije, perzijske tepihe i grčku keramiku, kinesku svilu i svečane maske iz Južne Amerike.
Arheološki muzej
Ova muzejska postavka pojavila se u glavnom gradu Hrvatske 1939. Suvremena zbirka broji više od 400 tisuća eksponata, uključujući najveću numizmatičku zbirku u regiji, zbirku antičkih umjetničkih predmeta, prapovijesnih predmeta pronađenih tijekom iskopavanja i srednjovjekovne rijetkosti.
Spomenici etruščanske umjetnosti imaju posebnu vrijednost u ekspozeu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Svjetski poznatu "Zagrebačku lanenu knjigu", napisanu, prema približnim procjenama znanstvenika, vidjet ćete 250. godine prije Krista. To je laneno platno s ritualnim natpisima, dugačko oko 14 m i široko do 30 cm. U platno je bila umotana mumija pronađena u Aleksandriji. Najvrjednija rijetkost - jedina sačuvana lanena knjiga antičkog svijeta.
Muzej naivne umjetnosti
Sredinom prošlog stoljeća u Zagrebu je otvorena Galerija seljačke umjetnosti, danas poznata kao Muzej naivne umjetnosti. Izgrađen u 18. stoljeću, u vili Raffai izloženo je oko 1800 umjetničkih djela, plakata, skulptura i slika primitivističkih umjetnika.
Od svog početka institucijom se upravlja u potpunosti u skladu s načelima muzeologije i smatra se prvom pravom muzejskom zbirkom primitivne umjetnosti na svijetu.
Na štandovima je izloženo oko 80 djela napisanih u razdoblju od 30 -ih do 80 -ih godina. XX. Stoljeća Temelj zbirke je djelo hrvatskih umjetnika, no neke su slike u vlasništvu stranaca.
Muzej aktivno promiče likovnu umjetnost, održava obrazovne izložbe i seminare.
Muzej razvoda
Svjedočanstva o izgubljenoj ljubavi i prekinutim odnosima srž su zbirke Muzeja razvoda. U Zagrebu je jedan od najposjećenijih, a nekoliko tisuća gledatelja dolazi pogledati eksponate koji govore o osobnom gubitku dvojice domaćih umjetnika.
Olinka Vishtitsa i Dražen Grubishich nisu mogli održati vezu, ali su odlučili sačuvati dokaze o prošlom sretnom životu. Spojili su ih i otvorili mali muzej. Njegovo se izlaganje nastavlja nadopunjavati na račun eksponata drugih parova koji su se rastali na civiliziran način i žele sa svijetom podijeliti minute prošle sreće.
Izlošci u muzeju simboliziraju nekadašnju ljubav i služe kao neoborivi dokaz nekadašnje predanosti i strasti. Svaki primjerak zbirke ima svoju povijest, opisanu na dva jezika- hrvatskom i engleskom.
Unatoč čudnoj i neobičnoj temi izložbe, Muzej razvoda u Zagrebu dobio je nagradu Europski muzej godine 2011. godine.
Tehnički muzej
Uzorci postignuća ljudskog genija na području tehnologije izloženi su u istoimenom muzeju u glavnom gradu Hrvatske. U Tehničkom muzeju u Zagrebu možete pogledati stare automobile i povijesne dokumente posvećene razvoju aeronautike, vidjeti opremu koju je domišljati Tesla koristio u svojim pokusima te se upoznati sa strukturom rudarskog rudnika. U planetariju u muzeju održavaju se zanimljive vizualne demonstracije strukture Svemira, a na pčelinjaku se govori o organizaciji zajednice najsavršenijih stvorenja našeg planeta - pčela.
Muzejski kompleks u Zagrebu pokriva mogućnosti znanosti i tehnologije u najrazličitijim područjima ljudskog života.
Etnografski muzej
Izložba Etnografskog muzeja pomoći će vam da naučite sve o životu hrvatskog naroda. U dvoranama su izložene narodne nošnje i kućanski predmeti jednog mještanina i seljana, alati i zbirke tkanina, vjerski pribor i keramika.
Muzej je otvoren na inicijativu Solomona Bergera, trgovca tekstilom i filantropa. Godine 1919. darovao je gradu zbirku narodnih nošnji i tkanina koja je bila temelj buduće izložbe.