Karlova vrata (Karlstor) opis i fotografije - Švicarska: St. Gallen

Sadržaj:

Karlova vrata (Karlstor) opis i fotografije - Švicarska: St. Gallen
Karlova vrata (Karlstor) opis i fotografije - Švicarska: St. Gallen

Video: Karlova vrata (Karlstor) opis i fotografije - Švicarska: St. Gallen

Video: Karlova vrata (Karlstor) opis i fotografije - Švicarska: St. Gallen
Video: Как устроена IT-столица мира / Russian Silicon Valley (English subs) 2024, Rujan
Anonim
Karlova vrata
Karlova vrata

Opis atrakcije

Karlstor, ili Karlova vrata, jedini su preživjeli dio srednjovjekovnih zidina grada St. Gallena u Švicarskoj. Ova vrata izgrađena su 1569.-1570.

Zbog gospodarske stabilnosti koju je grad stekao u 14. stoljeću kao rezultat razvoja lanarskih radionica, St. Gallen se smatrao zasebnom cjelinom, neovisnom o Konfederaciji. Tih dana na njegovu povijest snažno su utjecali opetovani sukobi između grada i lokalnog samostana. Već tada je izražena ideja o izgradnji zasebnih vrata u gradskom zidu kako bi ih sveti oci mogli koristiti i ne sudariti se s građanima. Tada ovaj plan nije proveden.

Nakon što je poznati pristaša reformacije Joachim von Watt 1526. počeo propovijedati svoju religiju u St. Gallenu, mnogi stanovnici grada postali su protestanti. Katolički samostan našao se još izoliranijim. Opatija se nalazila na teritoriju grada, koji je pak bio okružen obrambenim zidinama s kulama. Tako je, da bi napustio grad, opat samostana morao voziti gradom koji je usvojio novu vjeru. To je dovelo do još žešćih sukoba između redovnika i mještana. Tek 1566. dvije su zaraćene strane uspjele riješiti ovaj sukob uz pomoć posrednika. Opat Otmar Kunz dobio je pravo napraviti vlastitu kapiju s pokretnim mostom u gradskom zidu najbližem samostanu. Vrata koja su vodila iz opatije prema gradu trebala su se zaključati s dvije brave. Ključeve su imali samo opat samostana i gradonačelnik grada. Opat se pak morao odreći svih potraživanja prema gradu i njegovim stanovnicima.

Izgradnja novih vrata sv. Karla u jugoistočnom dijelu zida započela je 1569. godine. Umjesto pokretnog mosta izgrađena je uska brana s malim drvenim mostom. I danas, na vratima svetog Karla, možete vidjeti reljef, koji prikazuje opata Otmara, koji je postigao njihovu izgradnju. U blizini je slika svetog Galla, utemeljitelja samostana. A iznad njih možete vidjeti reljef s Isusovim raspećem. U blizini je kipar Baltus von Seilmannsweiler prikazao Djevicu Mariju i svetog Ivana. Vrata su dobila ime po kardinalu Carlu Borromeou, koji je bio prvi crkveni hijerarh koji je kroz njih ušao u grad.

Fotografija

Preporučeni: