Opis atrakcije
Crkva i samostan Navještenja podignuti su u Marsali krajem 15. stoljeća na mjestu starijeg hrama, koji je postao sakristija nove crkve, a ostali prostori koji je okružuju pretvoreni su u kapelice. Jedan od njih - posvećen svetom Onofriju - s mramornim kipom koji je sada izgubljen, postao je mjesto ukopa knezova Petrulle. U 16. stoljeću sagrađena je kapela za plemenitu obitelj Grignani u kojoj se dugo vremena nalazio kip Madone del Popolo Domenica Gaginija. Danas se čuva u katedrali u Marsali.
Unutrašnjost crkve, s izuzetkom kapele Madone del Popolo, odraz je prošlih razdoblja. Pod i zidove ukrašavale su brojne ploče, među njima ploča notara Rosaria Alagna di Mozia (1799.) i izvrsni sarkofazi obitelji Requisens i Grignani koji su crkvu učinili svojim mauzolejem. Crkva Navještenja nekad je bila jedan od najvažnijih renesansnih spomenika u Marsali.
Urušavanje krova i uništavanje većeg dijela unutrašnjosti kao posljedica bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata predstavljaju velike poteškoće za obnovu zgrade. Trenutni ukras crkve djeluje hladno i negostoljubivo - mramorna podna obloga, željezno spiralno stubište u glavnoj dvorani i djelomično očuvani krov ne pomažu.
Posljednjih godina crkva je pretvorena u gradsku knjižnicu koja je sadržavala dokumente iz povijesnog arhiva otkrivenog 1979. godine. Godine 1996. dovršena je obnova samostana San Pietro, pa je većina knjižnice tamo preseljena, ali je povijesni arhiv ostao u crkvenoj zgradi.
Samostan crkve Blagovijesti ima posebnu vrijednost. Njegovi najstariji dijelovi izgrađeni su u 14-15. Stoljeću. Unutra se mogu vidjeti freske iz 15. i 16. stoljeća izvedene u stilu tipičnom za istočnu Siciliju. Godine 1862. samostanski kompleks prešao je u vlasništvo Ministarstva financija koje ga je krajem 19. i početkom 20. stoljeća predalo karabinjerima (montiranoj policiji). Nakon Drugog svjetskog rata samostan je napušten i počeo je postupno propadati - gornji kat mu je čak i srušen iz sigurnosnih razloga.
Tek devedesetih godina započeli su restauratorski radovi tijekom kojih je obnovljeno samostansko dvorište. Tačno u središtu pronađeni su bunar i kaca, koji su bili dio određene podzemne prostorije čija namjena ostaje nepoznata. Danas se u samostanskom kompleksu nalazi Izložba suvremene umjetnosti i priređuju razne predstave.
