Opis atrakcije
Trijumfalna kapija na mjestu Carrousel prva je od tri poznate građevine koje se protežu izrazitom optičkom osi diljem Pariza. U bilo kojoj točki ove osi možete vidjeti lukove koji leže na pravoj liniji od devet kilometara - Carrousel, Triumphal na trgu Charles de Gaulle i četvrt Greater Défense.
Luk ispred palače Tuileries naredio je da izgradi Napoleon Bonaparte u spomen na vlastite pobjede 1806.-1808. Projekt je povjeren arhitektima Charlesu Percieru i Pierreu Fontaineu, kojima je car vjerovao: oni su bili trendseterice, vodeći majstori stila Empire. Ovaj stil utjelovio je osjećaj carske moći i vojne snage. Bio je idealan za proslavu uspjeha carstva.
U svom radu na projektu Persier i Fontaine bili su inspirirani drevnim primjerima: Rimljani su prvi izgradili pobjedonosna vrata za svoje pobjednike. U Rimu su poznati Titusov luk (81), Luk Septimija Severa (205) i Konstantinov luk (315). Napoleonovi arhitekti uzeli su za uzor luk Septimija Severa, ali su nešto smanjili veličinu (visina 19 metara naspram 21 metar u Vječnom gradu). Međutim, pariška zgrada nije se pokazala ništa manje svečanom i ceremonijalnom.
Fasade Carruzela bogato su ukrašene skulpturama. Teme za skladbe odabrao je Dominique Vivant-Denon, talentirani egiptolog amater kojeg je Napoleon imenovao ravnateljem Louvrea. Reljefi prikazuju Napoleonov ulazak u München i Beč, bitku kod Austerlitza, tilsitski kongres, pad Ulma. Luk je također ukrašen heraldikom Francuskog Carstva i Talijanskog kraljevstva.
Luk je okrunila kvadriga svetog Marka, izrađena od pozlaćene bronce. Vjeruje se da ju je sam Lysippos izradio u 4. stoljeću prije Krista. NS. Svojedobno su četiri brončana konja krasila carigradski hipodrom, tijekom četvrtog križarskog rata dužd Dandolo ga je odnio u Veneciju i postavio u bazilici San Marco. Napoleon je, osvojivši Italiju, odnio quadrigu u Francusku kako bi njome ukrasio luk Carrusel. Nakon pada Bonaparte, Francuzi su skulpturu vratili Talijanima. Sada na luku stoji kompozicija koja prikazuje trijumf Bourbona (autori - François -Frederic Lemo i François Joseph Bosio).
