Opis atrakcije
Manastir Akhtala nalazi se nedaleko od istoimenog grada na visokom vrhu planine.
Akhtala je osnovana u X stoljeću. kao jedna od obrambenih struktura. Sve do oko XIV čl. zvao se Pkhindza-khank, što u prijevodu znači "rudnik bakra". U XI čl. citadela Akhtala bila je važna strateška točka kraljevstva Kyurikida. Natpis na hačkaru govori o izgradnji crkve Presvete Bogorodice 1188. godine od strane kćeri vladara Tašira-Džorageta Kyurike Mariam.
U XIII čl. vlasnici Akhtale postali su Zakarci. Nakon nekog vremena postao je najveći kalcedonski samostan, ali i kulturno središte sjeverne Armenije. U XIV čl. naziv "Pkhinza-khank" nestao je iz povijesnih izvora. Oko 30 -ih godina. XIV čl. samostan je postao dijelom Akhtalske mitropolije Mtskheta Catholicosat. U prvoj polovici XV. prvi se put u pisanim izvorima spominje selo pod imenom Akhtala, koje je vlasništvo gruzijskog katolikosa.
Početkom XVIII stoljeća. Samostan Akhtala pao je u potpunu pustoš. Godine 1801. ruski car Aleksandar I. izdao je dekret o pretvaranju samostana u središte Grčke pravoslavne crkve u Zakavkazju. Danas je to najvažnije mjesto hodočašća za Grke. Svake godine 21. rujna dolaze u Akhtalu proslaviti blagdan Rođenja Bogorodice.
Glavni hram je Surb Astvatsatsin, izgrađen u XIII stoljeću. Svaka strana hrama ukrašena je tradicionalnim gruzijskim dizajnom. Zidovi crkve Svete Majke Božje prekriveni su veličanstvenim, savršeno očuvanim muralima, a samo lice Majke Božje izbijeno je hordama Tamerlana. U konči se može vidjeti Majka Božja s djetetom kako sjedi na prijestolju, malo niže - pojas s euharistijom i dva reda likova svetaca. Istočni, južni i sjeverni zid transepta prikazuju prizore iz života Krista i Majke Božje, svetaca i mučenika, Posljednjeg suda na zapadnom zidu, a priče o proroku Iliji i Ivanu Krstitelju predstavljene su u sobu u jugozapadnom dijelu hrama.
Osim glavne crkve, u samostanu se nalazi i crkvica sv. Vasilija te ruševine dvokatnice.
