Opis atrakcije
Crkva Uznesenja se nalazi u gradu Aleksandrov, Vladimirska oblast, na teritoriju Aleksandrova Kremlja. Gradnja crkve datira iz prve četvrtine 16. stoljeća. (1525), pretpostavlja se da je hram bio kućna crkva kneza Vasilija III.
U početku je četverokut bio prekriven sustavom svodova, a četiri stupa su ga podupirala. Završilo je s jednim poglavljem, oko kojeg su se, pretpostavlja se, stavljali kokošnici. Kasnije ga je zgrada s pet kupola, dodatak zvonika i trpezarije (u 17. stoljeću) donekle promijenila. Crkva ima dvije kapele, tipične za sve Vladimirske crkve (južna je u čast Ivana Krstitelja, sjeverna je u čast Nikole Čudotvorca).
U vrijeme kad su se ovdje naselile časne sestre, crkva je bila teško uništena u podrumu i četrdeset godina (od 1610. do 1650.) bila je "prašnjava". Slobožani su crkvu nazvali "Uznesenje u brdima" zbog izgleda brda-ruševina palača iz 16. stoljeća. Galerije su se nalazile s tri strane hrama. Na četvrtoj, sjevernoj strani, uz nju su se nadovezale dvorske odaje Vasilija III.
Prva izmjena crkve, koja se sastojala od postavljanja otvorenih galerija s ciglom, napravljena je za vrijeme Ivana Groznog. 1663.-1666. četverokut sa zapada dograđen je dvoetažni trpezarija i zvonik. Godine 1667. svod je izmijenjen u četverokutu, napravljena je kupola s pet kupola, demontirana dva zapadna stupa. Na temelju sjeverne kapele izgrađena je nova kapela - kapela Marije Egipatske - u čast prve žene Alekseja Mihajloviča, kraljice Marije Iljinične, dobrotvorke samostana.
Nešto kasnije, sjeverna dvokatna zasvođena komora dodana je na mjestu demontiranog dvorišta Vasilija III. U razdoblju djelovanja samostana podrumi ispod crkve korišteni su kao podrumi i bili su ispunjeni ledom, što je moglo dovesti do slijeganja zgrade i pojave pukotina. Godine 1753-1755. moskovski upravitelj izvršio je velike popravke. Sredstva su dodijeljena prema bilješci Elizabete Petrovne 16. svibnja 1754. godine.
Kako bi se ojačali svodovi, lukovi u podrumima položeni su kamenjem. Možda su u isto vrijeme postavili podrum s izlazom ispod crkve Uznesenja, koji se spominje u "bajci" o Korneliju 1675. godine i koji se može shvatiti kao podzemni prolaz.
Tridesetih godina prošlog stoljeća. arhitekt-restaurator P. D. Baranovsky, u podrumima je demontirano nekoliko kasnih pregrada i otvoren podrum. Šezdesetih godina prošlog stoljeća. restauratorski radovi ponovno su nastavljeni. U sjevernoj komori kasnije su produžene zgrade koje su izobličile zgradu. Žbuka je srušena s vanjskih zidova, što je otežalo ventilaciju zidova od opeke. Originalni prozorski otvori su obnovljeni. Popravljeni su krov i poglavlja, a križevi pozlaćeni.
U podrumu crkve Uznesenja Marijina pronađeni su natpisi izgrebani po zidovima: "muškarci", "Jakov" i crtež crkve s glavom s vijkom. U prošlom stoljeću izrađena su različita nagađanja o njihovom podrijetlu. Netko kaže da potječu iz vremena Ivana Groznog i s njima povezuje slavnog arhitekta Posnika Yakovleva. Netko ih pripisuje Jakovu Buevu ili Jakovu Aleksejevu, koji su u različitim godinama radili na hramu.
U zbornici s lijeve strane, na ulazu s lijeve strane, nalazi se stara peć popločana pločicama, ukrašena glaziranim pločicama s uzorkom u zelenim i plavim tonovima. Prema legendi, peć je ovdje premještena iz molitvene ćelije Ivana Groznog.
Godine 1980-90. u crkvi Uznesenja izvedeni su popravci i restauratorski radovi koji su imali za cilj spriječiti aktivnu fazu uništenja crkve. Tijekom cijelog svog postojanja crkva Uznesenja se vrlo aktivno koristila za gospodarske potrebe, a za to je nisu projektirali arhitekti. Zidne obloge bile su uredno položene od bijelog kamena i ispunjene krhotinama između prednjih strana zidova.
Osim toga, u davna vremena kvas se pripremao u podrumima, a zimi su bili punjeni snijegom. Takav nalet vlage nije pridonio čvrstoći i očuvanju struktura. Do danas su vrlo uočljive ozbiljne deformacije zbog aktivne gospodarske uporabe, osobito na sjevernom prolazu crkve.
Već je danas u crkvi instalirano grijanje vode kako bi se zgrada koristila za muzejsko izlaganje. Ta je okolnost dodala i slijeganje pukotina na zapadnom trijemu. Preopterećenje sjevernog šatora zbog težine uskladištenih eksponata i peći dovelo je do opuštanja i pukotina u svodovima. Završeni su potrebni radovi na jačanju građevina. No problem viška vlage u podrumima crkve nije izgubio na važnosti.
