Veliko vojvodstvo Luksemburg po površini je jedna od najmanjih država na svijetu. Smještena u Europi, u svojim susjedima ima Belgiju, Njemačku i Francusku, a kultura Luksemburga formirana je pod posebnim utjecajem ovih država.
Od ranog srednjeg vijeka
Glavno kulturno i umjetničko središte zemlje od 7. stoljeća bio je samostan u Echternachu. Njegovi su majstori izradili vješte minijature u kojima se isprva moglo naslutiti irske, a do kraja 10. stoljeća i germansku tradiciju. Rezbari su ukrašavali Evanđelje okvirima od koštanih ploča. Zlato, bjelokost i srebro korišteni su za ukrašavanje svetih knjiga.
Arhitekti srednjovjekovnog Luksemburga gradili su dvorce i tvrđave, od kojih većina, nažalost, nije preživjela do danas. Hramovi izgrađeni u XIV-XVI stoljeću bili su bogato ukrašeni kiparskim djelima.
U čast vojvode
Jedno od glavnih arhitektonskih obilježja glavnog grada vojvodstva je Adolfov most. Povezivao je Donji i Gornji Luksemburg tijekom vladavine vojvode Adolfa početkom 20. stoljeća. Most s jednim lukom jedinstven je po tome što je u vrijeme izgradnje postao najveća kamena građevina te vrste na svijetu. Duljina mu je bila 153 metra, a duljina luka više od 80 metara.
Posjetnica grada i dio srednjovjekovne kulture u Luksemburgu naziva se katedrala, podignuta u čast Majke Božje. Hram služi kao primjer kasne gotike.
Glavno blago katedrale Notre Dame dugi niz desetljeća bila je čudesna slika Utješitelja tužnih, stečena krajem 18. stoljeća. U hramu se nalaze grobnica velikih vojvoda i grobnica kralja Češke Ivana Slijepog.
Glazbeni Luksemburg
Budući da je bila blizu Njemačke, vojvodstvo nije moglo a da ne padne pod njezin glazbeni utjecaj. U kulturi Luksemburga jasno se mogu pratiti određene "njemačke" note, a godišnji glazbeni festivali u Echternachu jako podsjećaju na iste blagdane u Njemačkoj. Pop pjevači drže korak sa svojim kolegama u drugim zemljama Starog svijeta i čak su više puta pobijedili na tako prestižnom natjecanju kao što je Eurovizija.
