Cistercitski samostan Schlierbach (Stift Schlierbach) opis i fotografije - Austrija: Gornja Austrija

Sadržaj:

Cistercitski samostan Schlierbach (Stift Schlierbach) opis i fotografije - Austrija: Gornja Austrija
Cistercitski samostan Schlierbach (Stift Schlierbach) opis i fotografije - Austrija: Gornja Austrija

Video: Cistercitski samostan Schlierbach (Stift Schlierbach) opis i fotografije - Austrija: Gornja Austrija

Video: Cistercitski samostan Schlierbach (Stift Schlierbach) opis i fotografije - Austrija: Gornja Austrija
Video: CHANT - Amor et Passio: CHRISTUS FACTUS EST / Mönche von Stift Heiligenkreuz 2024, Srpanj
Anonim
Cistercitski samostan Schlierbach
Cistercitski samostan Schlierbach

Opis atrakcije

Cistercitska opatija u Schlierbachu nalazi se u Austriji, u istoimenom gradu. Prvotna zgrada ženskog samostana sagrađena je 1355. godine, ali je već oko 1556. godine, neposredno nakon reformacije, samostan napušten. Godine 1620. samostan je nastavio s radom, a 1672.-1712. Obnovljen je u baroknom stilu.

Zbog nemira u zemlji i tijekom Napoleonovih ratova, opatija Schlierbach ponovno je propala, a obnovljena je tek potkraj 19. stoljeća. U 20. stoljeću stvari u samostanu su se poboljšale: proizvodnja stakla i proizvodnja sira donijeli su velike prihode. Sada su samo opatija otvorena za posjet, već i razne samostanske radionice. Turisti mogu objedovati i u samostanskom restoranu.

Samostan Schlierbach osnovao je 1355. godine Eberhard von Wallsee, koji je vladao pokrajinom Gornja Austrija. Samostan je osnovan u zgradi bivšeg dvorca obitelji Wallsee, a 22. veljače iste godine u samostan su stigle prve redovnice novakinje. Istodobno je opatiji dodan klaustar.

Glavna atrakcija opatije je gotička drvena skulptura Djevice Marije, koja datira iz 1320. godine. Sada se nalazi u baroknoj galeriji opatije. Prema legendi, ovaj kip su iz Švapske donijeli prvi novaci novootvorenog samostana.

Tijekom reformacije opatija je bila napuštena 64 godine, isprva je njome vladao lord Losenstein, poglavar Gornje Austrije, a kasnije je opatija Schlierbach prebačena na upravljanje "škotskim" samostanom u Beču i opatijom Kremsmünster. 1620. opatija Schlierbach pretvorena je u cistercitski samostan, a ovdje su stigli redovnici iz rajnske opatije, koja se nalazi u blizini Graza. U godinama 1672.-1712., Samostan je obnovljen u baroknom stilu, građevinski radovi izvedeni su pod vodstvom tadašnjeg poznatog arhitekta Pietra Francesca Carlonea. Sama katedrala dovršena je 1680.-1682., Strop crkve posebno je svijetao i bogato ukrašen.

1770. godine u glavnoj su se katedrali pojavile orgulje, sada je od nje ostao samo prednji dio, a same operativne orgulje moderne su izrađene 1985. godine. Moderna zgrada knjižnice izgrađena je 1712. godine i predstavlja svečanu dvoranu u obliku križa s korintskim drvenim stupovima. Vrijedi napomenuti da je zbog loše organizacije zbirka knjiga ostala prilično skromna do kraja stoljeća. Štoviše, zbog turbulentne situacije u zemlji, mnoge su knjige bile skrivene u skladištu, zatim izgubljene, a tek je 1974.-1975. Knjižnica konačno obnovljena.

Opatija Schlierbach propala je u drugoj polovici 18. stoljeća, za vrijeme cara Josipa II., Čemu su doprinijele reforme koje je on proveo, ograničavajući moć Rimokatoličke crkve. Početkom 20. stoljeća započeo je gospodarski rast opatije, uvelike zahvaljujući činjenici da je 1884. u samostanu otvorena staklarska radionica koja je osvojila svjetsko priznanje. Radionica stakla opatije Schlierbach pripremila je vitraje za kapelu uskrsnuća u Bruxellesu, sagrađenu 1907. godine.

Od 1925. u samostanu djeluje škola koja se 1938. bavila misionarskim radom, odlazeći na misiju u brazilsku državu Bahia. U samostanu se nalazi i galerija Margret Bilger u kojoj umjetnice predstavljaju djela od drveta i stakla te se održavaju razne druge izložbe suvremene umjetnosti.

Opatija je poznata i po tvornici sira, otvorenoj 1924. godine, u kojoj se proizvodi sir sv. Severina, čiji je recept izradio otac Leonard 1920. godine, a posvećen je svetom zaštitniku Austrije i zaštitniku iz glad. Posjetitelji opatije mogu kušati razne sireve i kušati samostanska vina, jabukovače i piva.

Fotografija

Preporučeni: