Opis atrakcije
Jakova glavna je katolička crkva u Latviji, četvrta po veličini crkva u Rigi. Katedrala. Jakova je gotički spomenik od opeke. Prvi spomen crkve, koja se nalazi na mjestu sadašnje katedrale, datira iz 1225. godine. Vjeruje se da je ovaj datum, uklesan na središnjem zapadnom pročelju crkve, pretpostavljena godina izgradnje crkve sv. Jakova.
Tijekom razdoblja reformacije 1552. godine, župljani su riskirali da u ovoj crkvi održe prvu službu u luteranskom stilu u povijesti Rige. 1524. godine, za vrijeme vrhunca antikatoličkih nemira, crkva Svetog Jakova, kao i većina katoličkih crkava u gradu, uništena je, što je rezultiralo gotovo potpunim uništavanjem unutrašnjosti.
Tijekom opsade grada od strane ruskih trupa cara Alekseja Mihajloviča, nekoliko je granata pogodilo crkvu svetog Jakova. Dvije od njih, u spomen na opsadu Rige, bile su zazidane u zidovima središnjeg pročelja, a još dvije - u oltarnom dijelu.
Kroz svoju povijest crkva je nekoliko puta mijenjala vjeru i djelomično je obnavljana. Godine 1756. glavnoj zgradi crkve dozidan je šiljasti toranj u obliku oktaedra. Godine 1782. izgrađen je novi središnji portal. Od 1923. Crkva svetog Jakova opet pripada katoličkoj vjeri.
Visina crkvenog tornja, uključujući i toranj, je 80 metara. U unutrašnjosti interijera možete vidjeti cvjetni ornament koji krasi kapitele u koru crkve. Ova vrsta ukrasa rijetka je za crkveni kanon gotičkog kiparskog ukrasa. U početku je crkva bila dvoranskog tipa, danas je trobrodna građevina tlocrta 27 x 50 metara. Općenito, unutrašnjost crkve prilično je jednostavna i lakonska, što, usput rečeno, odgovara dizajnerskom konceptu katoličkih sakralnih objekata. 1736. godine na tornju crkvenog tornja postavljen je tradicionalni vjetrokaz u obliku pijetla koji možemo vidjeti i danas.
Godine 1680. u crkvi je stvoren oltar, koji je u to vrijeme bio glavna kraljevska luteranska crkva. Vjeruje se da je to najraniji barokni oltar u Latviji. Tko je tvorac ovog oltara nije poznato. 1902. odlučeno je likvidirati oltar koji je već propao. Za izradu nove pozvana su dva majstora: drvorezbar Jakob Schrade i kipar Christoph Mittelhausen. Unatoč činjenici da je stari oltar demontiran, nešto je od njega preživjelo, naime izrezbareni likovi anđela koji ga ukrašavaju, a koji se čuvaju u Muzeju povijesti Rige i plovidbe. Godine 1924. pojavio se novi oltar, koji je već bio treći po redu.
Jedan od zanimljivih elemenata interijera crkve svetog Jakova je propovjedaonica. Napravljen je u stilu Empire, izradio ga je majstor August Gothilf Heibel 1810. godine. Podnožje je izrađeno od drva mahagonija, uz njegovo područje nalaze se intarzije s bogatim cvjetnim ornamentima i izuzetnim arabeskama. Općenito, posebnost hrama je mješavina arhitektonskih stilova u unutrašnjosti crkve, dok je izvana relativno homogen.
Godine 1761. tvornik orgulja Heinrich Andrei Kontsius krenuo je u stvaranje orgulja za crkvu. Ovaj organ nije preživio do danas. Nove su izrađene 1913. godine, tvorac modernih orgulja bio je majstor E. Martin. Prozori katedrale svetog Jakova prekriveni su vitražima, čije stvaranje seže u prošlo stoljeće. Tako su tri svijetla vitraja koja krase prozore istočnog zida zbora napravljena 1902. godine u stilu secesije.
