Köln je jedan od najstarijih i najvećih gradova u Njemačkoj.
U 1. stoljeću pr. na desnoj obali Rajne, u zemljama današnjeg Kölna, živjelo je germansko pleme Ubi. Oko 39. pr dogovorom s Rimljanima ubojstva su se preselila na lijevu obalu. Rimljani su na desnoj obali Rajne osnovali malo naselje Oppidium Ubiorum, koje je ubrzo postalo važno uporište carstva.
Godine 50. poslije Krista rođena iz Oppidium Ubiorum, Agrippina mlađa (Julia Augusta Agrippina), već do tada supruga cara Klaudija, nagovorila je svog muža da svom rodnom gradu da status "kolonije", dajući mu tako niz prava i privilegije. Grad je dobio ime "Colonia Claudia Ara Agrippinensium" (latinski za koloniju Claudius i oltar Agrippinaca). Nakon toga, u svakodnevnom životu počeli su koristiti jednostavno "Colony" ili "Cologne".
Nastanak i procvat grada
Grad počinje aktivno rasti i razvijati se i otprilike do 85. godine postaje glavni grad pokrajine Donja Njemačka. Godine 260. rimski zapovjednik Marcus Postum, iskoristivši krizu i niz vojnih sukoba, proglasio se carem Galskog Carstva, čiji je Köln postao glavni grad. Galsko Carstvo trajalo je samo 14 godina, nakon čega je Köln ponovno postao dio Rimskog Carstva. 310. godine, dekretom cara Konstantina, u Kölnu je izgrađen prvi most preko Rajne. Sredinom 5. stoljeća Köln su osvojili Franci Ripoir.
Köln je od rimskih vremena bio sjedište biskupa; 795. godine, odlukom Karla I. Velikog, grad je dobio status nadbiskupije. Kölnski nadbiskupi imali su isključivu moć i gotovo pet stoljeća potpuno su vladali gradom. Kölnski nadbiskup bio je također jedan od sedam birača Svetog Rimskog Carstva.
Nova stranica u povijesti Kölna započinje 1288. godine takozvanom bitkom kod Vorringena, koja je uzrokovana dugim sukobom oko prava na nasljedstvo Limburg (glavne strane u sukobu bili su nadbiskup Kölna Siegfried von Westerburg i Vojvoda Jean I od Brabanta). Kao rezultat toga, Köln je zapravo postao slobodan grad, i iako je sve ostalo u središtu nadbiskupije, nadbiskup je zadržao samo pravo utjecati na pravdu.
Položaj Kölna na raskrižju važnih trgovačkih putova stoljećima je temelj razvoja i prosperiteta grada. Köln je dugo bio jedan od najvećih i najvažnijih trgovačkih centara u regiji. Značajnu ulogu u prosperitetu grada imalo je članstvo u Hanzi, kao i status Slobodnog carskog grada, službeno dodijeljen Kölnu 1475. godine. Vrhunac prosperiteta grada pada u 15-16. Stoljeću.
Novo vrijeme
1794., kako bi izbjegao uništenje, Köln se zapravo dobrovoljno predao Francuzima i, postajući dijelom Napoleonovog carstva, izgubio je neovisnost. 1814. grad su okupirale ruske i pruske trupe, a već 1815. odlukom Bečkog kongresa Köln se povukao u Prusku.
19. stoljeće za Europu bilo je doba globalne industrijalizacije. Köln također nije stajao po strani, za što je ovo razdoblje postalo nova faza u razvoju. 1832. postavljena je telegrafska linija, a 1843. otvorena je željeznička pruga Köln-Aachen. Važan događaj za građane bio je nastavak izgradnje poznate katedrale u Kölnu (radovi su prekinuti sredinom 16. stoljeća). 1881. srušene su srednjovjekovne gradske zidine, a Köln je, zbog pripajanja predgrađa, znatno proširio svoje granice. Do kraja 19. stoljeća u Kölnu su izgrađene mnoge tvornice i tvornice i grad je postao jedno od najvećih industrijskih središta Njemačkog Carstva.
Köln je preživio Prvi svjetski rat s minimalnom štetom. Tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica višestrukih bombardiranja, većina je grada temeljito uništena. I premda je poslijeratna obnova Kölna napredovala ubrzanim tempom, trebalo je više od desetljeća za obnovu grada i uspostavu infrastrukture.
Danas je Köln veliko industrijsko, transportno i kulturno središte Njemačke. Grad je poznat po brojnim izvrsnim muzejima i galerijama, kao i obilju različitih kulturnih događaja, koji svake godine privlače milijune turista iz cijelog svijeta.
