Na planeti Zemlji postoji mnogo misterioznih mjesta koja privlače turiste iz različitih dijelova svijeta. Povijest Machu Picchua, jednog od drevnih i tajanstvenih gradova američkog kontinenta, svima je na usnama. Dobio je mnoge lijepe definicije, poput "grada na nebu", "izgubljenog grada Inka", "novog čuda svijeta".
Carska rezidencija
Veliki vladar Inka s fantastično zvučnim imenom Pachacutec Yupanqui postavio je sebi zadatak ne samo izgraditi grad, imao je više ciljeve: izgraditi elegantnu carsku rezidenciju (za sebe i svoje potomke) i ostaviti svoj trag u povijesti, uhvatiti djela kao car velike civilizacije Inka …
I uspio je u potpunosti, iako stručnjaci kažu da se ovaj kompleks teško može nazvati gradom, budući da u njemu postoji samo dvjesto građevina. S druge strane, povijest Machu Picchua pokazuje da je izgrađen prema dobro osmišljenom planu i dizajnu. Ima sve što je potrebno za život cara i njegove pratnje.
U Machu Picchu se mogu razlikovati strukture za različite namjene. Među njima su zapravo rezidencija i vjerski objekti, skladišta. Za izgradnju zgrada i građevina korišten je kamen, štoviše, pažljivo obrađen, tijekom izgradnje ploča čvrsto međusobno priljubljenih.
Drugi život Machu Picchua
Nažalost, grad je propao i zaboravljen je četiri stotine godina. Možda današnji stanovnici planeta nikada ne bi imali priliku kratko ili detaljno naučiti povijest Machu Picchua, da nije znatiželje pojedinih predstavnika čovječanstva. Profesor sa Sveučilišta Yale Hiram Bingham postao je prvi američki znanstvenik koji je posjetio to mjesto.
Naravno, teško da bi sam mogao napraviti takvo putovanje i doći do cilja da nije bilo pomagača od lokalnog stanovništva. Znanstvenik je odmah shvatio da on nije bio otkrivač drevnog grada Inka, prvo su ovdje živjeli seljaci koji su bježali od društva, službenika i poreza u potrazi za slobodom. Drugo, takozvani pustolovi ostavili su svoje tragove, natpise na ugljenu.
Antički grad je uzet pod zaštitu UNESCO -a, od tog trenutka započelo je pravo hodočašće, čak se postavljalo pitanje ograničenja broja posjetitelja. Većina njih su znatiželjni turisti koji putuju po dojmove i emocije bez presedana. Druga kategorija su znanstvenici koji sanjaju o rješavanju zagonetki koje je ostavila drevna civilizacija.